Europske razlike: Gdje su ljudi najbogatiji, a gdje najsiromašniji?

Nejednakost u bogatstvu diljem Europe jasno je vidljiva. Ljudi u nekim zemljama znatno su bogatiji nego u drugima. Bogatstvo po odrasloj osobi pokazuje snažnu podjelu između bogatijih i siromašnijih država, piše Euronews.

Koje su zemlje najbogatije, a koje najsiromašnije u Europi? Gdje ljudi raspolažu najvišim razinama bogatstva?

Neto imovina, odnosno "bogatstvo“, ukupna je vrijednost onoga što kućanstvo posjeduje umanjena za njegove dugove. Uključuje financijsku imovinu i realnu imovinu, ponajprije nekretnine. Od tog ukupnog iznosa potom se oduzimaju dugovanja.

Prema izvješću Global Wealth Report 2025 banke UBS, kao i dodatnim podacima podijeljenima s Euronewsom, prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u 2024. godini znatno se razlikovalo među 31 europskom zemljom. Kretalo se od 29.923 eura u Turskoj do 634.584 eura u Švicarskoj.

Unutar EU-a jaz je bio nešto manji, ali i dalje značajan. Prosječno bogatstvo po odrasloj osobi kretalo se od 44.568 eura u Rumunjskoj do 523.591 eura u Luksemburgu.

Švicarska i Luksemburg jedine su dvije zemlje s prosječnim bogatstvom po odrasloj osobi iznad 500.000 eura. Danska je na trećem mjestu s 444.898 eura.

Ujedinjena Kraljevina najbogatija među najvećim gospodarstvima

Prosječno bogatstvo iznad 300.000 eura bilježe i Nizozemska (342.477 eura), Norveška (340.364 eura), Belgija (322.805 eura), Ujedinjena Kraljevina (313.840 eura) i Švedska (308.935 eura).

Time je Ujedinjena Kraljevina najbogatija među pet najvećih europskih gospodarstava, dok Italija među njima ima najniže prosječno bogatstvo – 198.321 euro. U Francuskoj ono iznosi 278.550 eura, u Njemačkoj 237.172 eura, a u Španjolskoj 215.945 eura.

Više od trećine ispod 100.000 eura

Više od trećine zemalja ima prosječno bogatstvo po odrasloj osobi ispod 100.000 eura. To su Latvija (91.783 eura), Češka (86.791 eura), Hrvatska (76.358 eura), Estonija (72.276 eura), Litva (63.189 eura), Slovačka (58.573 eura), Poljska (56.159 eura), Mađarska (55.276 eura), Bugarska (47.798 eura), Rumunjska (44.568 eura) i Turska (29.923 eura).

Drugačija slika kod medijalnog bogatstva

Izvješće upozorava da i prosječno i medijalno bogatstvo po odrasloj osobi imaju svoja ograničenja te mogu dati vrlo različite rezultate. Medijan predstavlja točno srednju vrijednost u raspodjeli bogatstva neke populacije.

"Prosječne vrijednosti često su povećane zbog relativno malog broja pojedinaca s nerazmjerno visokim bogatstvom, dok medijan daje precizniji uvid u razinu bogatstva sredine raspodjele“, navodi se u izvješću.

U svakoj je zemlji medijalno bogatstvo niže od prosječnog. U nekim je slučajevima razlika vrlo velika. Primjerice, u Švicarskoj ono pada s 634.584 eura na 168.374 eura.

Medijalno bogatstvo po odrasloj osobi kreće se od 7.765 eura u Turskoj do 365.244 eura u Luksemburgu. Unutar EU-a raspon je od 22.257 eura u Poljskoj do 365.244 eura u Luksemburgu.

Belgija je na drugom mjestu s 234.238 eura. Slijede Danska (199.647 eura), Švicarska (168.374 eura) i Ujedinjena Kraljevina (162.944 eura).

Medijalno bogatstvo iznad 100.000 eura bilježe i Francuska (134.901 euro), Norveška (131.653 eura), Nizozemska (121.855 eura), Španjolska (116.676 eura), Italija (114.988 eura) i Malta (111.673 eura).

Među velikim gospodarstvima, Ujedinjena Kraljevina i dalje ima najviše medijalno bogatstvo, dok je Njemačka na dnu s 69.949 eura.

Medijalno bogatstvo po odrasloj osobi niže je od 50.000 eura u nekoliko zemalja, uglavnom u istočnoj Europi.

Jasna podjela Zapad/Sjever – Istok

Ovi podaci pokazuju jasne razlike u bogatstvu diljem Europe. Stanovnici zapadne i sjeverne Europe imaju više prosječno bogatstvo, dok je u istočnoj Europi ono znatno niže.

Financijska središta poput Švicarske i Luksemburga predvode ljestvicu. Nordijske zemlje također postižu dobre rezultate, ali ne podjednako – Finska se nalazi bliže sredini tablice.

Razlika između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja u Europi veća je od 20 puta. Unutar EU-a ta je razlika veća od 10 puta.

Ukupni jaz u medijalnom bogatstvu manji je u većini zemalja. Međutim, to ne vrijedi za najviše i najniže vrijednosti. Razlika je veća od 45 puta na razini Europe te veća od 15 puta unutar EU.